Iznimni rezultati i u izvanrednim okolnostima

Nuklearna elektrana Krško uspješno završava 32. gorivi ciklus, koji je započeo nakon   završetka remonta 5. svibnja 2021.   U tom razdoblju na mrežu je isporučeno 8,35 milijardi kilovat sati električne energije čime je premašena planirana proizvodnja te ključno doprinio pouzdanoj opskrbi potrošača i čistoći našeg životnog okoliša. Pokazatelj raspoloživosti elektrane iznosio je 100 %, a pokazatelj proizvodne sposobnosti 99,9 %. Treći put u pogonskom vijeku  NEK je premašio 500 dana kontinuiranog rada. Pri tom su uzeta u obzir sva upravna ograničenja i uvjeti te ograničenja propisana na temelju vodne i okolišne dozvole; njen ugljični otisak je minimalan. Nek je u 2021. godini završio    desetogodišnji Program nadgradnje sigurnosti, izgradnja suhog skladišta bit će završena ove godine. Jednomjesečni remont, koji je uz  18 -  mjesečni gorivi ciklus izuzetno intenzivno razdoblje bit će posljednji u originalno projektiranom pogonskom vijeku. Sljedeći remont bit će na proljeće 2024. Kvalitetno obavljeni  radovi na remontu uvjet su za pouzdan rad elektrane   

Postignućima NEK-a dodatnu vrijednost pridodaju okolnosti koje su se zbivale tijekom posljednjih godina. Prvi dio gorivog ciklusa odvijao se u teškim uvjetima zbog pandemije i stabilnost djelovanja NEK-a bila je jedna od rijetkih prioriteta. Energetska kriza je dodatno naglasila dovoljnu samoopskrbu države na području isporuke električne energije te značaj održavanja njen cijene za sve korisnike. Izuzetno vruće i suho ljeto prilike na području opskrbe sa električnom energijom još i dodatno zaoštrila. NEK je cijelo ljeto radio na punoj snazi te dokazao svoju otpornost na vremenske prilike i značajno pripomogla pouzdanom radu elektroenergetskog sustava. Proizvodnja u prvih devet mjeseci ove godine je manje od jednog postotka niža od planirane.

U NEK-u proizvedena električna energija pokriva 20 % slovenske i 14 % hrvatske potrošnje.

U subotu, 1. listopada počinje redovni remont

Nakon temeljitih priprema u subotu, 1. listopada 2022., isključivanjem elektrane sa elektroenergetske mreže počet će redovni remont. Završit će kako predviđamo 2. studenog. Pripremljeno je više od 4000 radnih naloga, planiramo blizu 45 000 remontnih aktivnosti.

Osim zamjene 56 gorivih elemenata sa svježim važniji radovi obuhvatit će preventivno održavanje tehnološke opreme, pregled stanja tehnoloških struktura i provjeravanje tlačnih pregrada sukladno pripadajućim programima koji obuhvaćaju svu sigurnosnu opremu i njene podsklopove. Radi se o procesu provjere i obnove opreme da bi se osiguralo njeno pouzdano djelovanje tijekom rada. Većina opreme koja je ugrađena u nuklearnu elektranu može se održavati sama kad je elektrana zaustavljena i ohlađena.

Sve remontne radove vode i nadziru zaposleni u NEK-u; tijekom remonta pridružit će im se i vanjski izvođači iz Slovenije i Hrvatske te izvođači specifičnih radova u nuklearnoj industriji iz međunarodne okoline. I ove godine u NEK-u će sudjelovati više od 1200 radnika vanjskih izvođača. Kvalitetu remontnih radova nadzirat će Uprava RS za nuklearnu sigurnost, a pratit će ih i ovlaštene organizacije, a nakon remonta dat će svoja strukovna mišljenja.

Veće aktivnosti na održavanju:  

• zamjena vitalnih sklopova motora dizel generatora 1; 
• remont sklopa crpke i turbine na crpki pomoćne napojne vode koju pokreće para;
• ultrazvučni i vizualni pregled donjeg reaktorskog uloška,
• ultrazvučni pregled priključaka na reaktorsku posudu, 
• vizualni pregled donjih penetracija reaktorske posude,
• zamjena sigurnosne baterije pruge A i zamjena pojedinih baterijskih ćelija na ostalim prugama,
• zamjena regulacijskog transformatora za napajanje kontrolnih sustava,
• intervencije na opremi vezanoj na spremnik/rezervoar borne vode br.1,
• ispiranje i čišćenje taloga parogeneratora,
• pregled izmjenjivača topline sustava za hlađenje sigurnosnih komponenti,
• zamjena brtvi kućišta i kontrola unutarnjih dijelova crpke za odvođenje zaostale topline,
• promjena upravljanja crpkama brtvenog ulja generatora,  
• osuvremenjivanje regulacije tlaka pomoćne pare,
• pregled cijevi i ostalih komponenti glavnog kondenzatora sa metodama bez razaranja.

Osuvremenjivanja za povećanje kapaciteta i raspoloživosti elektrane  

Sukladno politici elektrane o stalnom osuvremenjivanju opreme obavit ćemo i osuvremenjivanja. Tehnološka nadgradnja tijekom zadnjih deset godina namijenjena je povećanju otpornosti elektrane na ekstremne prirodne i ostale pojave. Program nadgradnje sigurnosti završen je 2021. godine osim projekta izgradnje suhog skladišta istrošenih gorivih elemenata koje će biti završeno u prvoj polovici 2023. godine sa prenošenjem prva 592 istrošena goriva elementa iz bazena za istrošeno gorivo u suho skladište. Prema kriterijima sigurnosti NEK se može uspoređivati sa nuklearnim elektranama koje se grade danas i ispunjava kriterije koje za dugoročni rad nuklearnih elektrana opredjeljuje taksonomija EU.

U remontu ove godine bit će izvedeno 14 modifikacija. Među njima potrebno je posebno naglasiti zamjenu zadnjeg sklopa na osi turbine generator-uzbudnik visokotlačne turbine koji još nije bio zamijenjen. Pri tom će biti zamijenjeni i kontrolni ventili za dovođenje pare na visokotlačnu turbinu. Zbog zamjene sa novom suvremenom tehnologijom očekujemo da će se izlazna snaga električnog generatora povećati za oko 10-12 megavata MW što bi na godišnjem nivou značilo okvirno 90-100 gigavata GWh veću proizvodnju električne energije. To je toliko kao što bi proizveli električne energije ukoliko bi postavili solarnu elektranu na površini cca 60 hektara zemljišta, odnosno skoro toliko kao 9 mjesečna proizvodnja jedne elektrane na donjoj Savi.

U ovom remontu izvodit će se i mehanička relaksacija naprezanja na priključcima cjevovoda na reaktorsku posudu. Osim toga bit će zamijenjena dva velika i značajna toplinska izmjenjivača, jedan u sustavu za hlađenje sigurnosnih komponenti i odvođenja zaostale topline te ostali u sustavu za hlađenje pomoćnih sustava turbine i generatora.

U cijelosti će se osuvremeniti i sustav za mjerenje seizmičkih osciliranja čija svrha je da se nakon svakog potresa, stvarno potresno opterećivanje u realnom vremenu usporedi sa seizmičkim osciliranjem i potresnim opterećenjima koji su uzeti u obzir kod projektiranja zgrada, sustava i komponenti.

Obavljat će se i osuvremenjivanja opreme na rasklopnom postrojenju NEK, nadograditi će se sustav za hlađenje prostora tzv. međuzgrade – to je prostor između reaktorske zgrade i turbinske zgrade kroz koju su uvedeni parovodi i dovođenje vode u parogeneratore.

Prijelaz NEK na dugoročni rad

Strukovno vođenje, savjesno održavanje i stalno osuvremenjivanje elektrane te visoka pogonska učinkovitost i rad u skladu sa visokim pogonskim i okolišnim standardima, omogućili su da tehnički sposobna raditi barem do 2043. godine. Za dugoročni rad NEK-a, vlasnici NEK-a, tijela društva NEK te državni organi prihvatili sve potrebne odluke. NEK je završio projekte Programa nadgradnje sigurnosti. U skladu sa zakonodavstvom mora obaviti i treći periodički sigurnosni pregled, kojega je potvrdila Uprava RS za nuklearnu sigurnost. Prvi takav pregled završen je u 2003. godini, a drugi u 2013. godini. Treći pregled odvija se sukladno slovenskom zakonodavstvu i smjernicama Međunarodne agencije za atomsku energiju te obuhvaća područja objekta, sigurnosnih analiza, rada i korištenja pogonskih iskustava, rukovođenja, okoliša, fizičke zaštite i zaštite od ionizirajućeg zračenja. Završen će biti u 2023. godini, a potom će slijediti četvrti periodički sigurnosni pregled 2033. godine. Oba uspješno obavljena sigurnosna pregleda uvjet su za nastavak rada nakon 2023. i 2033. godine.

Agencija RS za okoliš je u listopadu 2020. izdala zaključak    i odlučila da se Produljenje pogonskog vijeka NEK sa 40 na 60 godina do 2043. godine treba obaviti i prosudbu utjecaja na okoliš i dobiti okolišnu suglasnost. MEK je na Ministarstvo za okoliš i prostor predao zahtjev za dobivanje okolišne suglasnosti; prije toga izrađeni su: Projekt namjeravane intervencije i Izvješće o utjecajima na okoliš za produljenje pogonskog vijeka NEK sa 40 na 60 godina.

Postupak dobivanja okolišne suglasnosti kojeg vodi Ministarstvo za okoliš i prostor, uključuje: prosudbu utjecaja na okoliš u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša na slovenskom prostoru i prekograničnu prosudbu utjecaja na okoliš u skladu sa EU direktivom i Espoo konvencijom. Istovremeno je potrebno uzeti u obzir i odluke Aarahuške konvencije. Prema notifikaciji za postupak se prijavilo 5 država; osim svih susjednih još i Njemačka. Dobivena su mišljenja od svih davaoca mišljenja u postupku i obavljeno je usmeno razmatranje sa sporednim sudionicima. Očekujemo, da će Ministarstvo za okoliš i prostor u okviru prekograničnog savjetovanja dobiti konačna mišljenja svih država koje su prijavljene u postupak i da će cijeli postupak biti završen krajem ove godine.

Aktualne neizvjesnosti, povezane sa opskrbom sa energentima i električnom energijom te skokovitim porastom cijena u Europi, u prvi plan su postavile važnost dostatne i cjenovno pristupačne samoopskrbe zemalja energijom. Nužnost preobrazbe elektroenergetike suočene sa klimatskom krizom ostaje. Za ostvarivanje svih tih ciljeva pored obnovljivih izvora nuklearna energija je nepogrešiva. Osigurava pouzdanu i predvidljivu opskrbu sa nisko ugljičnom električnom energijom po pristupačnim cijenama za sve kupce te omogućava ispunjavanje prihvaćenih obveza u pogledu okoliša. Očekuje se da će u dodatnih 20 godina rada NEK u hrvatski elektroenergetski sustav isporučiti 60 milijardi kilovatsati električne energije, čime će se okolišu uštedjeti desetke milijuna emisija CO2.