O nama
Dugoročnost za održivi razvoj

Upoznajte djelovanje triju termodinamičkih sklopova sustava odnosno krugova proizvodnje električne energije u NEK-u.

Shema djelovanja NEK-a je pojednostavljena i prikazuje samo glavne komponente.

Kako djeluje NEK

Kako djeluje nuklearna elektrana?

NEK djeluje slično kao i klasična termoelektrana, ali njen izvor topline nisu fosilna goriva, već se toplina oslobađa cijepanjem jezgara uranija u reaktoru. U reaktorskoj zgradi nalazi se reaktorska posuda s gorivnim elementima, koji čine jezgru. Kroz reaktor kruži pročišćena obična voda pod tlakom koja odvodi oslobođenu toplinu u parogeneratore. U njima nastaje para, koja pogoni turbinu, a ona pogoni električni generator. Sva oprema reaktora nalazi se u reaktorskoj zgradi, koju zbog njene zadaće nazivamo i zaštitnom zgradom.

Reaktorska je posuda s gorivnim elementima tijekom pogona zatvorena; kroz nju kruži primarna rashladna voda. Za planiranu zamjenu goriva potrebno je zaustaviti elektranu. Razdoblje između dvije zamjene goriva nazivamo gorivnim ciklusom, koji u NEK-u traje 18 mjeseci. Nakon završetka svakog gorivnog ciklusa istrošeni gorivni elementi zamijene se svježima.

Tehnološki dio nuklearne elektrane podijeljen je u tri osnovne termodinamičke sustave:

S obzirom na to da u tim sustavima, koji su međusobno odvojeni, kruži voda, možemo ih zbog lakšeg razumijevanja nazvati krugovima. Prva su dva kruga zatvorena, dok je treći povezan s okolišem. Za hlađenje pare, naime, koristimo savsku vodu.

Primarni krug

Toplina koja se oslobađa u reaktorskoj jezgri zagrijava vodu koja kruži u primarnom krugu. Toplina vode prenosi se preko primarnih cijevi u parogeneratoru na vodu sekundarnog kruga.

Zanima te više?
Primarni krug

Reaktor

Reaktor je tlačna posuda, u kojoj se nalazi jezgra. Kroz nju kruži voda primarnog kruga – primarna rashladna voda, koja preuzima toplinu nastalu nuklearnom reakcijom – cijepanjem (fisijom) u gorivu.

Zanima te više?
Primarni krug

Gorivo

Nuklearno je gorivo uranijev dioksid (UO2) u obliku sinteriranih tableta (valjčića veličine oko 1 cm), koje su stavljene u gorivne palice, a 235 takvih palica čini gorivni element. Reaktorsku jezgru sastavlja 121 gorivni element, koju sadrži obogaćeni uranij 235 (najviše 5 %, ostalo je uranij 238). Težina novog gorivnog elementa iznosi od 500 do 600 kg, a njegova visina oko 4 m.

Zanima te više?
Primarni krug

Regulacijske palice

Spuštanjem i dizanjem regulacijskih palica te promjenom koncentracije borne kiseline u primarnoj rashladnoj vodi regulira se snaga reaktora i sagorijevanje goriva. Regulacijske palice sastoje se od srebra, indija i kadmija – to su kemijski elementi koji su dobri neutronski apsorberi. 

O nuklearnoj energiji/Kako se regulira snaga reaktora (i zašto je to važno)?

Zanima te više?
Primarni krug

Voda u primarnom krugu

Obična pročišćena voda s dodanom bornom kiselinom kruži kroz reaktor i odvodi toplinu koja se oslobađa tijekom lančane reakcije.

Zanima te više?
Primarni krug

Reaktorska crpka

Crpke primarne rashladne vode potiskuju rashladnu vodu kroz reaktorsku jezgru, cjevovode i parogeneratore te osiguravaju stalan prijenos topline.

Zanima te više?
Primarni krug

Tlačnik

Tlačnik hladnim tuševima odnosno električnim grijačima regulira tlak u primarnom sustavu.

Zanima te više?
Primarni krug

Parogeneratori

Parogeneratori imaju dvostruku zadaću. To su toplinski izmjenjivači, u kojima se toplina prenosi iz primarnoga kruga u sekundarni. Prenesena toplina proizvodi paru potrebnu za  pogon  turbine. Osim toga su fizička granica koja sprječava prijenos radioaktivnih tvari na sekundarno stranu.

Zanima te više?

Sekundarni krug

Para, koja nastaje na sekundarnoj strani parogeneratora, pogoni turbinu. Turbina dalje pogoni generator, koji šalje električnu energiju u elektroenergetsku mrežu. U kondenzatoru ispod niskotlačne turbine para se pretvara u vodu. Ta se voda preko više toplinskih izmjenjivača i crpki ponovno vraća u parogenerator.

Zanima te više?
Sekundarni krug

Visokotlačna i niskotlačne parne turbine

Para se iz parogeneratora vodi po parovodu na lopatice rotora visokotlačne i niskotlačnih turbina. U njima se energija pare pretvara u mehaničku energiju, pa se s pomoću pare okreće rotor turbine, koji vrti rotor električnog generatora.

Zanima te više?
Sekundarni krug

Kondenzator

Kondenzator je toplinski izmjenjivač. Hladnija savska voda dolazi iz cijevi, preko kojih se vodi iskorištena para iz niskotlačnih turbina. Para se u doticaju s hladnim cijevima (rijeka Sava) ukapljuje (kondenzira –  prelazi u tekuću vodu).

Zanima te više?
Sekundarni krug

Generator električne struje

Generator električne struje je trofazan sa snagom 850 MVA i naponom 21 kV. U električnom se generatoru mehanička energija pretvara u električnu energiju.

Zanima te više?
Sekundarni krug

Transformator

U transformatoru se napon generatora (21 kV) pretvara u napon dalekovodne mreže (400 kV). Svrha većeg napona mreže je smanjenje gubitaka pri prijenosu električne energije na veliku udaljenost.

Zanima te više?

Tercijarni krug

Tercijarni krug namijenjen je odvođenju u okolinu topline koja se ne može upotrijebiti za proizvodnju električne energije. Crpke potiskuju savsku vodu kroz kondenzator te ju vraćaju u rijeku Savu. Protok kroz kondenzator iznosi oko 25 m3/s.

Zanima te više?
Tercijarni krug

Crpka rashladne savske vode

Tri crpke potiskuju pročišćenu (grubim filtrima i putujućim – rotirajućim rešetkama) savsku vodu kroz kondenzator i toplinske izmjenjivače te je vraćaju u rijeku Savu.

Zanima te više?
Tercijarni krug

Rashladni tornjevi

S pomoću okolnog zraka rashladni tornjevi hlade zagrijanu vodo prije ispusta u rijeku Savu. Koriste se u nepovoljnim vremenskim uvjetima, pri visokom ili niskom protoku Save i u razdobljima kada rijeka Sava nanosi previše naplavina.

Zanima te više?
Tercijarni krug

Crpke rashladnih tornjeva

Crpka rashladnih tornjeva potiskuje zagrijanu savsku vodu kroz rashladne tornjeve i omogućuje kruženje vode među rashladnim tornjevima i usisom u kondenzator.

Zanima te više?
Tercijarni krug

Brana na Savi

Kod različitih protoka odnosno vodostaja rijeke Save osigurava dovoljnu količinu vode za hlađenje kondenzatora i ostalih sustava elektrane. U normalnim uvjetima nivo rijeke Save osigurava Hidroelektrana Brežice.

Zanima te više?

Komandna soba

Komandna soba je središnji nadzorni prostor i prostor upravljanja, iz kojega operateri nadziru tehnološki proces, njime upravljaju i uspostavljaju željeno stanje elektrane.

Zanima te više?

Zaštitna zgrada

Reaktorsku zgradu, u kojoj se nalazi reaktor s rashladnim petljama i sigurnosnim sustavima, čine unutarnja čelična ljuska i vanjska armiranobetonska zaštitna zgrada. Zaštitna zgrada odvaja primarni sustav i radioaktivne tvari od okoline te štiti od vanjskih projektila.

Zanima te više?

Skladište nisko- i srednjoradioaktivnog otpada (NSRAO)

Kruti nisko i srednjoradioaktivni otpad pohranjuje se u privremeno skladište za nisko- i srednjoradioaktivni otpad unutar ograde elektrane.

Zanima te više?

Bazen za istrošeno gorivo

Istrošeni gorivni elementi privremeno se skladište u bazenu za istrošeno gorivo u zgradi za rukovanje gorivom. Bazen je napunjen vodom s dodanom bornom kiselinom za apsorpciju neutrona kako se ne bi odvijala lančana reakcija u gorivu. Voda koja kruži preko izmjenjivača topline hladi istrošeno gorivo.

Zanima te više?

Suho skladište za istrošeno gorivo

Suho skladištenje istrošenog goriva pasivno je budući da nam za njegovo djelovanje nisu potrebni dodatni sustavi i energije. S aspekta sigurnosti takvo je skladištenje u svijetu najbolje privremeno tehničko rješenje.

Zanima te više?

Rasklopno postrojenje

Električna energija dolazi iz generatora preko dvaju transformatora u 400-kilovoltni prijenosni elektroenergetski sustav. Otuda vode dalekovodne veze – prema Mariboru, dvije prema Ljubljani i dvije prema Zagrebu.

Zanima te više?

Zgrada za rukovanje radioaktivnim teretima

Novom zgradom za rukovanje opremom i pošiljkama radioaktivnih tereta uspostavljeni su visoki standardi i poboljšani radni uvjeti upravljanja nisko- i srednjoradioaktivnim otpadom (NSRAO). Najvažnije je da je time oslobođen preostali prostor u skladištu za nisko i srednjoradioaktivni otpad, čime će se lakše premostiti razdoblje do izgradnje konačnog odlagališta NSRAO-a.

Zanima te više?

Prva utvrđena sigurnosna zgrada

Prva utvrđena sigurnosna zgrada odvojena je od postojećeg nuklearnog dijela elektrane; njena neovisnost i redundancija nadogradnja su osnovno projektiranih sigurnosnih funkcija elektrane.

Zanima te više?

Druga utvrđena sigurnosna zgrada

Druga utvrđena sigurnosna zgrada također je odvojena od postojećeg nuklearnog dijela elektrane. U njoj se nalaze sigurnosni sustavi za ublažavanje izvanprojektnih nesreća.    

Zanima te više?

Dekontaminacijska zgrada

U dekontaminacijskoj se zgradi prihvaća kontaminirana oprema, koja se nadzirano čisti od radionuklida. Tu se oprema i nadzirano skladišti. Njena radioaktivnost s vremenom se smanjuje.

Zanima te više?