Zaštita okoliša i klime

Emisije stakleničkih plinova

Vir: ARSO (2019)

Nuklearna elektrana Krško najveći je izvor niskougljične električne energije u Sloveniji. Osigurava oko 40 % sve proizvedene električne energije u Sloveniji uz specifične emisije stakleničkih plinova ispod 50 grama CO₂ ekvivalenta na proizvedeni kilovatsat.

Rezultati studije Međuvladinog panela o klimatskim promjenama pokazuju da su emisije CO₂ iz nuklearnih elektrana u njihovom cjelokupnom životnom ciklusu manje od onih kod sunčanih i hidroelektrana i na nivou emisija vjetroelektrana.

IPPC izvješće i brojevi o ispuštanjima CO₂ u gCO₂eq/kWh

Izvor: en.wikipedia.org i www.electricitymap.org

RADIOAKTIVNOST se U OKOLINI NADZIRE na području 12 km oko NEK-a za:

• zrak
• oborine
• rijeku Savu do udaljenosti 30 km – voda, riba, sedimenti
• pitku vodu i podzemnu vodu
• hranu.

Na osnovi izmjerenih koncentracija aktivnosti radionuklida u uzorcima (zrak, voda, hrana) može se utvrditi izloženost stanovništva, što je izraženo efektivnom dozom, koja se mjeri mikrosivertima (μSv).

Koncentracije radionuklida u okolišu zbog emisija iz NEK-a nalaze se ispod granica detekcije instrumenata, stoga utjecaje ocjenjujemo iz mjerenih emisijskih podataka i primjenom modela za širenje radionuklida u okolišu.

Nadzor najvažnijih izvora pitke vode u okolici NEK-a izvodi se uzorkovanjem i mjesečnim analizama vode iz crpilišta i vodozahvata. Analizama se utvrđuje sadržaj prirodnih i umjetnih radionuklida i možebitni doprinos aktivnosti radionuklida zbog pogona NEK-a.

Zemljovid mjernih mjesta (gif, 7 Mb)
Zemljovid mjernih mjesta - TLD (gif, 6,5 Mb)

Procjena pokazuje da je godišnja doza pojedinca manja od 1 µSv (jedan mikrosivert je jedna milijuntinka siverta).

U 2022. godini radiološki utjecaji NEK-a na stanovništvo u okolini procijenjeni su na 0,07 µSv,  što je 0,14 % ograničenja (50 μSv). Mjerenjem su procijenjena i izlaganja prirodnom zračenju i doprinosi zbog općeg radioaktivnog onečišćenja okoliša, koje su prouzročile pokusne nuklearne eksplozije i černobilska nesreća. Procijenjena vrijednost radioloških utjecaja NEK-a na stanovništvo stoga iznosi samo 0,003 % prirodnog zračenja.

Rezultati mjerenja  u okolišu i modelske procjene nalaze se u posebnom izvješću koje je za 2022. godinu pripremio Institut „Jožef Stefan“ u sudjelovanju sa Zavodom za zaštitu na radu, društvom MEIS i Institutom Ruđer Bošković.

Tekuće i plinovite emisije radioaktivnosti u svim godinama pogona NEK-a daleko su ispod dozvoljene administrativne granice, a također su ispod ograničenja toplinski utjecaji na rijeku Savu.

Otpadne radioaktivne vode čiste se isparavanjem i ionskom izmjenom. Pročišćena se voda prije ispuštanja zadržava u spremniku radi laboratorijskog nadzora i provjere ograničenja.

Otpadna voda može sadržati tragove fisijskih i aktivacijskih produkata. U 2022. godini aktivnost tih produkata (bez tricija H-3, ugljika C-14 i alfa-emitera) iznosila 0,011 % godišnjeg ograničenja za tekuće emisije. Aktivnost ispuštenog tricija bila je gotovo pet puta manja od njegove aktivnosti u prethodnoj godini, i to 6, 5 % propisanog godišnjeg ograničenja (tricij je izotop vodika, koji se nalazi u vodi, ali je zbog niske radiotoksičnosti unatoč višoj aktivnosti u usporedbi s ostalim kontaminantima manje važan.

Mjesečno se provjerava poštivanje godišnjeg ograničenja doze 50 µSv na udaljenosti 500 m od reaktora provjerava.

Zrak iz ventilacijskog sustava NEK-a filtrira se preko visokoučinkovitih filtara za prašinu i ugljenih filtara, koji zadržavaju možebitne radioaktivne izotope joda. Za vrijeme pogona reaktora zaštitna zgrada nepropusno je zatvorena.

Podrobnije analize mjerenja obuhvaća godišnje izvješće, koje pripremaju neovisne institucije.

• Godišnje izvješće o mjerenjima radioaktivnosti u okolini NEK-a

Toplinski utjecaji na rijeku Savu

Zbog ispuštanja rashladne vode temperatura u točki miješanja nizvodno od elektrane smije se povećati za najviše 3 Celzijeva stupnja u usporedbi s temperaturom vode uzvodno od elektrane. Obavljamo sva propisana mjerenja temperatura i protoka savske vode te mjesečna mjerenja  biološke i kemijske potrošnje kisika.

Nadzor podzemnih voda

Neprekidno mjerimo razinu i temperaturu podzemnih voda na trima bušotinama i dvjema lokacijama na rijeci Savi, a svakih četrnaest dana i na deset bušotina Krško-Brežičkog polja.