1743.-1817.
Martin Heinrich Klaproth (1743. – 1817.) otkriva uranij. Još kao student farmacije Klaproth je u Berlinu osnovao svoj laboratorij (1775.), gdje u je u rudi, takozvanom smolincu, otkrio uranij. Novi element periodnog sustava imenovao je po planetu, koji je otkriven osam godina prije. Osim uranija Klaproth je otkrio i cirkonij i titanij. Godine 1802. postao je profesor kemije na Univerzitetu u Berlinu.
![Martin Heinrich Klaproth](/upload/gallery/189/martin-heinrich-klaproth.jpg)
Martin Heinrich Klaproth
1766.-1844.
John Dalton (1766. – 1844.), poznat kao zagovornik atomističke teorije, otkriva da se molekule i sve tvari sastoje od atoma. Riječ atom grčkog je izvora: atomos – a znači ne, tomos znači rez, pa atom označava nedjeljivost, iako se danas zna da se atomi zapravo sastoje od manjih čestica: protona, neutrona i elektrona, a oni od elementarnih čestica kvarkova. Vezano uz Daltona poznat je i poremećaj prepoznavanja boja – daltonizam. Godine 1794. Dalton je objavio prvi znanstveni napis o tom poremećaju; i sam je imao poremećaj prepoznavanja boja.
![John Dalton](/upload/gallery/190/john-dalton.jpg)
John Dalton
1852.-1908.
Antoine Henri Becquerel (1852. – 1908.) pri proučavanju fosforescencije uranijevih soli slučajno otkriva radioaktivno svojstvo uranija. Radioaktivnost je pojava koja je posljedica raspada nestabilne atomske jezgre. Raspadom nastaje druga jezgra, a ujedno se oslobađa čestica visoke energije. Godine 1903. Antoine Henri Becquerel dobio je za svoje otkriće, zajedno s Pierreom Curieom i Marie Skłodowskom-Curie, Nobelovu nagrado za fiziku.
![Antoine Henri Becquerel](/upload/gallery/191/antoine-henri-becquerel.jpg)
Antoine Henri Becquerel
1871.-1937.
Ernest Rutheford (1871-1937) utemelji znanost o radioaktivnosti in razcepi atom. Velja za očeta atomske fizike. Ukvarjal se je z razcepom atoma, kar je imenoval "igranje s frnikolami", ter odkril njegovo notranjo strukturo. Razvijal je tudi teoretične koncepte in terminologijo – proton, alfa-delci in nevtron so njegovi izrazi. Za svoje dosežke je leta 1908 prejel Nobelovo nagrado za kemijo.
![Ernest Rutheford](/upload/gallery/194/ernest-rutherford.jpg)
Ernest Rutheford
1885.-1962.
Niels Bohr (1885-1962) velja za enega izmed botrov kvantne mehanike. V svoji atomski teoriji razloži elektromagnetno sevanje kot posledico gibanja delcev – elektronov med "energijskimi nivoji" v atomu. Za svoj model atoma je leta 1922 prejel Nobelovo nagrado za fiziko. Bohr se je ves čas zavzemal za miroljubno uporabo atomske energije.
![Niels Bohr](/upload/gallery/193/bohr-niels.jpg)
Niels Bohr
1879.–1955.
Albert Einstein (1879. – 1955.) otkriva da su masa tvari i energija povezane. U određenim uvjetima masa se može pretvoriti u energiju, a energija u masu, što predstavlja slavna jednadžba E = mc2. Za ilustraciju: u jednoj godini u nuklearnom reaktoru NEK-a samo se 0,7 kg mase pretvori u energiju.
Za svoja postignuća u teoretskoj fizici Einstein je 1921. godine dobio Nobelovu nagradu za fiziku.
![Albert Einstein](/img/w500/upload/gallery/38/albert-einstein.jpg)
Albert EinsteinVir: alponiente.com
1938.
Otto Hahn (1879. – 1968.) s Lise Meitner otkrio je nuklearnu fisiju, koja je osnova za djelovanje nuklearnog reaktora. Spominje se i kao otac nuklearne kemije. Godine 1944. dobio je Nobelovu nagradu za kemiju za otkriće i dokaz nuklearne fisije.
![Lise Meitner, Otto Hahn](/upload/gallery/39/lisa-meitner_otto-hahn.jpg)
Lise Meitner, Otto HahnVir: seilnacht.com
1942.
2. prosinca 1942. godine istraživačima pod vodstvom Enrica Fermija (1901. – 1954.) uspijeva izvesti prvu kontroliranu lančanu reakciju u eksperimentalnom uređaju, koju su nazvali Chicago Pile 1. Tako je nastao prvi umjetni nuklearni reaktor.
![Chicago Pile 1](/upload/gallery/40/chicago-pile1.png)
Chicago Pile 1Vir: en.wikipedia.org
1954.
U Obninsku u Sovjetskom savezu započinje svoj pogon prva nuklearna elektrana na svijetu, koja je ostala u pogonu sve do 2002. godine.
1962.
U Francuskuj se po prvi put proizvede električna energija s pomoću nuklearnog reaktora u jedinici Chinon 1.
1972.
U Oklu u zapadnoj Africi otkriven je prirodni nuklearni reaktor, u kojem se prije 1,7 milijarde godina odvijala spontana lančana reakcija. Reaktor je, prema procjenama znanstvenika, djelovao nekoliko stotina tisuća godina na niskoj snazi, prije nego što je potrošio uranij i zaustavio se. Koristi se za proučavanje radioaktivnih tvari i njihovo širenje ispod zemlje sve do danas..
1975.
Francuska vlada donosi odluku da će se njihova proizvodnja električne energije temeljiti na nuklearnoj energiji (uzrok naftna kriza). Tridesetak godina kasnije u Francuskoj 75 % električne struje proizvede se u nuklearnim elektranama.
1979.
Nesreća na Otoku tri milje (Three Mile Island), SAD), kada je djelomično rastaljena jezgra. Nesreća je dovela do brojnih poboljšanja sigurnosnih sustava, sigurnosnih protokola, školovanja osoblja itd.
![Three Mile Island, ZDA](/img/w500/upload/gallery/35/three-mile_island.jpg)
Three Mile Island, ZDAVir: www.nytimes.com
1986.
Nesreća na černobilskom reaktoru 4, koja se smatra najvećom u nuklearnoj povijesti. Analiza uzroka nesreće dovela je do ostvarivanja koncepta sigurnosne kulture – zbirke posebnih vrijednosti, koje moraju prevlađivati u nuklearnoj industriji kako bi se jamčila sigurnost.
1989.
Odziv na černobilsku nesreću osnivanje je udruge WANO (World Association of Nuclear Operators) za osiguravanje nuklearne sigurnosti u svijetu. Gotovo sve nuklearne elektrane u svijetu članice su te udruge.
1994.
Prihvaćen 20-godišnji program „megatone za megavate“ između SAD-a i Rusije, prema kojem su megatone nuklearnih glava odnosno visokoobogaćeni uranij pretvoreni u niskoobogaćeni za civilno korištenje i proizvodnju električne energije. Čak do 10 % električne energije u SAD-u proizlazilo je iz programa razoružavanja nuklearnih glava.
2001.
Nastajanje ideje o nuklearnom preporodu zbog visokih cijena fosilnih goriva i sve većih emisija stakleničkih plinova. Započinje razvoj novih projekata nuklearnih elektrana.
2005.
Odluka o gradnji najvećeg fuzijskog reaktora ITER u Francuskoj, koji će se koristiti za proučavanje plazme i fuzije te će biti osnova za možebitne fuzijske elektrane u budućnosti.
2011.
Nesreća u elektrani Fukušima, kada je silovit poplavni val – cunami zalio i onemogućio sigurnosne sustave elektrane. Došlo je do taljenja jezgara svih triju reaktora i ispuštanja radioaktivnih tvari u okoliš. Nakon nesreće upravna tijela u Europi dogovorila su se da se moraju elektrane prilagoditi ekstremno malo vjerojatnim događajima i ugraditi sigurnosne sustave koji mogu ublažavati najteže moguće scenarije (primjerice taljenje jezgre). Stoga je u NEK-u izrađen Program nadgradnje sigurnosti.
2013.
Nakon 36 godina putovanja Satelit Voyager I izašao je iz Sunčevog sustava i nastavlja svoj put. Smatra se najudaljenijim objektom koji je ljudski rad od zemlje. To omogućuje nuklearna energija (plutonijev termički generator) koji ima u godini 2020. još 72 % kapaciteta.
2020.
Američko nuklearno upravno povjerenstvo (NRC) odobrilo je projekt malih modularnih reaktora, tzv. SMR (Small Modular Reactor), koji znače nov i sigurniji smjer u razvoju komercijalnih nuklearnih reaktora.
![Idejna zasnova](/img/w500/upload/gallery/183/idejna-zasnova.jpg)
Idejna zasnovaVir: www.energy.gov