1743.-1817.
Martin Heinrich Klaproth (1743. – 1817.) otkriva uranij. Još kao student farmacije Klaproth je u Berlinu osnovao svoj laboratorij (1775.), gdje u je u rudi, takozvanom smolincu, otkrio uranij. Novi element periodnog sustava imenovao je po planetu, koji je otkriven osam godina prije. Osim uranija Klaproth je otkrio i cirkonij i titanij. Godine 1802. postao je profesor kemije na Univerzitetu u Berlinu.

Martin Heinrich Klaproth
1766.-1844.
John Dalton (1766. – 1844.), poznat kao zagovornik atomističke teorije, otkriva da se molekule i sve tvari sastoje od atoma. Riječ atom grčkog je izvora: atomos – a znači ne, tomos znači rez, pa atom označava nedjeljivost, iako se danas zna da se atomi zapravo sastoje od manjih čestica: protona, neutrona i elektrona, a oni od elementarnih čestica kvarkova. Vezano uz Daltona poznat je i poremećaj prepoznavanja boja – daltonizam. Godine 1794. Dalton je objavio prvi znanstveni napis o tom poremećaju; i sam je imao poremećaj prepoznavanja boja.

John Dalton
1852.-1908.
Antoine Henri Becquerel (1852. – 1908.) pri proučavanju fosforescencije uranijevih soli slučajno otkriva radioaktivno svojstvo uranija. Radioaktivnost je pojava koja je posljedica raspada nestabilne atomske jezgre. Raspadom nastaje druga jezgra, a ujedno se oslobađa čestica visoke energije. Godine 1903. Antoine Henri Becquerel dobio je za svoje otkriće, zajedno s Pierreom Curieom i Marie Skłodowskom-Curie, Nobelovu nagrado za fiziku.

Antoine Henri Becquerel
1871.-1937.
Ernest Rutheford (1871-1937) utemelji znanost o radioaktivnosti in razcepi atom. Velja za očeta atomske fizike. Ukvarjal se je z razcepom atoma, kar je imenoval "igranje s frnikolami", ter odkril njegovo notranjo strukturo. Razvijal je tudi teoretične koncepte in terminologijo – proton, alfa-delci in nevtron so njegovi izrazi. Za svoje dosežke je leta 1908 prejel Nobelovo nagrado za kemijo.

Ernest Rutheford
1885.-1962.
Niels Bohr (1885-1962) velja za enega izmed botrov kvantne mehanike. V svoji atomski teoriji razloži elektromagnetno sevanje kot posledico gibanja delcev – elektronov med "energijskimi nivoji" v atomu. Za svoj model atoma je leta 1922 prejel Nobelovo nagrado za fiziko. Bohr se je ves čas zavzemal za miroljubno uporabo atomske energije.

Niels Bohr
1879.–1955.
Albert Einstein (1879. – 1955.) otkriva da su masa tvari i energija povezane. U određenim uvjetima masa se može pretvoriti u energiju, a energija u masu, što predstavlja slavna jednadžba E = mc2. Za ilustraciju: u jednoj godini u nuklearnom reaktoru NEK-a samo se 0,7 kg mase pretvori u energiju.
Za svoja postignuća u teoretskoj fizici Einstein je 1921. godine dobio Nobelovu nagradu za fiziku.

Albert EinsteinVir: alponiente.com
1938.
Otto Hahn (1879. – 1968.) s Lise Meitner otkrio je nuklearnu fisiju, koja je osnova za djelovanje nuklearnog reaktora. Spominje se i kao otac nuklearne kemije. Godine 1944. dobio je Nobelovu nagradu za kemiju za otkriće i dokaz nuklearne fisije.

Lise Meitner, Otto HahnVir: seilnacht.com
1942.
2. prosinca 1942. godine istraživačima pod vodstvom Enrica Fermija (1901. – 1954.) uspijeva izvesti prvu kontroliranu lančanu reakciju u eksperimentalnom uređaju, koju su nazvali Chicago Pile 1. Tako je nastao prvi umjetni nuklearni reaktor.

Chicago Pile 1Vir: en.wikipedia.org
1954.
U Obninsku u Sovjetskom savezu započinje svoj pogon prva nuklearna elektrana na svijetu, koja je ostala u pogonu sve do 2002. godine.
1962.
U Francuskuj se po prvi put proizvede električna energija s pomoću nuklearnog reaktora u jedinici Chinon 1.
1972.
U Oklu u zapadnoj Africi otkriven je prirodni nuklearni reaktor, u kojem se prije 1,7 milijarde godina odvijala spontana lančana reakcija. Reaktor je, prema procjenama znanstvenika, djelovao nekoliko stotina tisuća godina na niskoj snazi, prije nego što je potrošio uranij i zaustavio se. Koristi se za proučavanje radioaktivnih tvari i njihovo širenje ispod zemlje sve do danas..
1975.
Francuska vlada donosi odluku da će se njihova proizvodnja električne energije temeljiti na nuklearnoj energiji (uzrok naftna kriza). Tridesetak godina kasnije u Francuskoj 75 % električne struje proizvede se u nuklearnim elektranama.
1979.
Nesreća na Otoku tri milje (Three Mile Island), SAD), kada je djelomično rastaljena jezgra. Nesreća je dovela do brojnih poboljšanja sigurnosnih sustava, sigurnosnih protokola, školovanja osoblja itd.

Three Mile Island, ZDAVir: www.nytimes.com
1986.
Nesreća na černobilskom reaktoru 4, koja se smatra najvećom u nuklearnoj povijesti. Analiza uzroka nesreće dovela je do ostvarivanja koncepta sigurnosne kulture – zbirke posebnih vrijednosti, koje moraju prevlađivati u nuklearnoj industriji kako bi se jamčila sigurnost.
1989.
Odziv na černobilsku nesreću osnivanje je udruge WANO (World Association of Nuclear Operators) za osiguravanje nuklearne sigurnosti u svijetu. Gotovo sve nuklearne elektrane u svijetu članice su te udruge.
1994.
Prihvaćen 20-godišnji program „megatone za megavate“ između SAD-a i Rusije, prema kojem su megatone nuklearnih glava odnosno visokoobogaćeni uranij pretvoreni u niskoobogaćeni za civilno korištenje i proizvodnju električne energije. Čak do 10 % električne energije u SAD-u proizlazilo je iz programa razoružavanja nuklearnih glava.
2001.
Nastajanje ideje o nuklearnom preporodu zbog visokih cijena fosilnih goriva i sve većih emisija stakleničkih plinova. Započinje razvoj novih projekata nuklearnih elektrana.
2005.
Odluka o gradnji najvećeg fuzijskog reaktora ITER u Francuskoj, koji će se koristiti za proučavanje plazme i fuzije te će biti osnova za možebitne fuzijske elektrane u budućnosti.
2011.
Nesreća u elektrani Fukušima, kada je silovit poplavni val – cunami zalio i onemogućio sigurnosne sustave elektrane. Došlo je do taljenja jezgara svih triju reaktora i ispuštanja radioaktivnih tvari u okoliš. Nakon nesreće upravna tijela u Europi dogovorila su se da se moraju elektrane prilagoditi ekstremno malo vjerojatnim događajima i ugraditi sigurnosne sustave koji mogu ublažavati najteže moguće scenarije (primjerice taljenje jezgre). Stoga je u NEK-u izrađen Program nadgradnje sigurnosti.
2013.
Nakon 36 godina putovanja Satelit Voyager I izašao je iz Sunčevog sustava i nastavlja svoj put. Smatra se najudaljenijim objektom koji je ljudski rad od zemlje. To omogućuje nuklearna energija (plutonijev termički generator) koji ima u godini 2020. još 72 % kapaciteta.
2020.
Američko nuklearno upravno povjerenstvo (NRC) odobrilo je projekt malih modularnih reaktora, tzv. SMR (Small Modular Reactor), koji znače nov i sigurniji smjer u razvoju komercijalnih nuklearnih reaktora.

Idejna zasnovaVir: www.energy.gov