Korištenje nuklearne energije u Sloveniji i svijetu
Značenje električne energije
Električna energija je ključni činitelj razvoja i jedan najvažnijih i najsuvremenijih oblika energije.
U svijetu je potrošnja električne energije u porastu zbog novih tehnologija i proizvodnih procesa, kojima je za djelovanje potrebna električna energija, i zbog elektrifikacije grijanja te rastućeg korištenja električne energije u prometu. Raspoloživi izvori primarne energije, iz kojih potječe električna energija, ograničeni su. Vezano uz prirodne danosti – na određenim područjima vodna energija već je jako iskorištena, korištenje fosilnih goriva polako se ukida, a unatoč porastu korištenja vjetroenergije i sunčeve energije ti izvori nisu dovoljni za pokrivanje potreba.
Stoga je smisleno iskorištavati sve raspoložive obnovljive i niskougljične izvore energije, među kojima važno mjesto ima nuklearna energija.
Pouzdanost opskrbe potrošača električnom energijom postaje sve ozbiljniji izazov za nacionalna gospodarstva. Naime, električnu energiju ne možemo uvoziti u neograničenim količinama pa je neophodan visok stupanj samoopskrbe iz domaćih izvora energije, među kojima je i nuklearna energija.
Izvori energije
U elektranama električna energija potječe iz različitih izvora kao što su:
- nuklearna goriva (uranij, plutonij, torij),
- fosilna goriva (ugljen, nafta, plin),
- voda, vjetar, biomasa i sunce.
Slovenija i Hrvatska imaju odgovarajuću i uravnoteženu strukturu izvora, koju je smisleno održavati i ubuduće. Razvoj elektroenergetske opskrbe i korištenje izvora energije sve su više obilježeni domaćim danostima i europskim smjernicama, koje su sažete u brizi o okolišu, održivom razvoju, stupnju prihvatljive energetske ovisnosti, deregulaciji i privatizaciji proizvodnog sektora.
Udjeli proizvedene električne energije 2019. godine po vrstama proizvođača
Prijenos električne energije
Zbog učinkovitijeg prijenosa električne energije na veće udaljenosti potrebno je u transformatorskim stanicama povećati njen napon. Visokonaponski dalekovodi (400 kV, 220 kV ili 110 kV) prenose je do razdjelnih transformatorskih stanica, u kojima se smanjuje napon s obzirom na potrebe potrošača te se preko niskonaponske mreže distribuira do njih.
Prijenosna i distribucijska mreža čini nacionalnu energetsku mrežu; njene su potporne točke elektrane velike snage. Nacionalne mreže povezuju se u veće mreže kao što je europska interkonekcija UCTE (L 'Union pour la Coordination de la Transport del 'Electricite). Time je zajamčena sigurnost opskrbe i omogućeno trgovanje električnom energijom. Pouzdani proizvodni izvori i pouzdana mreža za prijenos i distribuciju električne energije temelj su pouzdane opskrbe domaćinstava, gospodarstva i ostalih društvenih sustava.
Kotiš nuklearne energije u Europi i svijetu
Nuklearna energija pokriva oko 10 % svjetskih potreba za električnom energijom. U EU taj udio iznosi 25 %.
Krajem 2020. godine u svijetu su bila u pogonu 443 energetska nuklearna reaktora, od toga oko 80 % u razvijenim zemljama. U svijetu položaj nuklearne energije relativno je stabilan, u Aziji i Rusiji se intenzivno ulaže u nove kapacitete, dok je u SAD-u u prvom planu produljivanje životnog vijeka nuklearnih elektrana. Nove nuklearne elektrane u Europi grade se u Finskoj, Slovačkoj, Francuskoj, Rusiji, Ukrajini, Velikoj Britaniji i Madžarskoj.
Jedan od ključnih razloga za produljenje pogonskog vijeka nuklearnih elektrana i planiranje novih jest spoznaja da je problematiku onečišćavanja ozračja moguće rješavati većim korištenjem nuklearne energije, koja ne oslobađa stakleničke plinove.
Trajno odlaganje radioaktivnog otpada također se sagledava sve racionalnije. Danas većina zemalja već ima riješen problem trajnog odlaganja nisko- i srednjoradioaktivnog otpada. Približava se i gradnja prvih trajnih odlagališta visokoradioaktivnog otpada (Finska, Švedska, SAD, Japan, Rusija itd.), dok se već određeno vrijeme prerađuje istrošeno nuklearno gorivo.
Nuklearna energija ima i imat će u budućnosti važno mjesto u proizvodnji električne energije u svijetu. Isto vrijedi i za Nuklearnu elektranu Krško, koja će sljedećih godina ostati središnji izvor električne energije za Sloveniju i Hrvatsku.
