Okoliš

NSRAO su otpadni materijali i dotrajala oprema u radiološki kontroliranom području, koje nakon upotrebe ne možemo dekontaminirati, odnosno su uporabom postali radioaktivni. Primjerice:

• uporabljena zaštitna odjela
• prerađeni tekući otpad (filtri, smole…)
• materijali koji nastaju pri održavanju opreme u radiološki kontroliranom području.

Skladištenje NSRAO-a

U skladu s međunarodnim standardima sav NSRAO koji je nastalo od početka pogona NEK-a 1981. godine pohranjen je u privremenom skladištu u elektrani. Ukupni volumen NSRAO-a iznosi 2488 m³ (oko 20 m x 20 m x 6 m). Volumen smanjujemo sortiranjem, koncentriranjem, taljenjem i spaljivanjem. Uslugu spaljivanja i taljenja unajmljujemo u inozemstvu. Spaljivanjem možemo do 20 puta smanjiti volumen otpada. U zadnjem desetljeću nastaje nešto više od 30 m³ tog otpada godišnje. Za lakšu predodžbu: to je kocka s bridom duljim približno 3 metra.

Pri proizvodnji električne energije nastaje i komunalni otpad, kojim upravljamo okolišno odgovorno u skladu s našim sustavom upravljanja okolišem.

Sustav upravljanja okolišem

Zaštiti okoliša namijenjena je velika pozornost i skrb. Primjeren odnos prema okolišu ostvarujemo smanjivanjem svih utjecaja pogona na okoliš. To znači da je briga o okolišu uključena u sve procese.

Godine 2008. uveli smo sustav upravljanja okolišem u skladu sa standardom ISO 14001 i dobili certifikat usklađenosti s tim standardom.

Taj certifikat potvrđuje naše djelovanje koje je prihvatljivo za okoliš i obvezuje nas na takvo djelovanje i ubuduće. Sustav upravljanja okolišem redovito nadziremo, moderniziramo i njime ostvarujemo svoju okolišnu politiku.

Okolišna politika NEK-a

Politika upravljanja okolišem sastavni je dio poslovne politike i djelovanja NEK-a. Tom politikom se obvezujemo da ćemo ispunjavati sve formalne zahtjeve vezane uz okoliš i djelovati prihvatljivo za okoliš te u skladu s visokim standardima kao ekološki usmjereno poduzeće.

1. Održavamo i dopunjujemo sustav upravljanja okolišem u skladu sa zahtjevima standarda ISO 14001:2015 te ga nastojimo stalno unapređivati.
2. Ispunjavamo zahtjeve zakonodavstva na snazi te ostale standarde i zahtjeve koje je prihvatilo naše poduzeće, a vezani su uz okoliš.
3. Okoliš štitimo smanjivanjem i nadzorom nastajanja radioaktivnog otpada, emisija u ozračje, ispuštanja kontaminanata u prirodne vodotoke i zemlju. Nadziremo istrošeno gorivo i radioaktivni otpad tijekom pogona i održavanja elektrane.
4. Brinemo se o odvojenom skupljanju svih vrsti otpada i predajemo ih ovlaštenim skupljačima.
5. Pratimo i mjerimo utjecaje na okoliš te pritom osiguravamo neovisna mjerenja tamo gdje je to propisano te o tome obavještavamo javnost.
6. Za odgovorno upravljanje okolišem obrazujemo i osposobljavamo sve zaposlenike i one koji rade u NEK-u.
7. Poboljšanja važnih okolišnih aspekata uključujemo u godišnje ciljeve, razvojne planove, modifikacije i Korektivni program elektrane.
8. Okolišnom politikom upoznajemo sve fizičke i pravne osobe koje rade u NEK-u i zainteresiranima omogućujemo uvid u politiku upravljanja okolišem.
9. Bitno smanjujemo sve rizike u vezi s pogonom NEK-a, cjelovitom nadogradnjom sigurnosnih sustava u skladu s nuklearnim zakonodavstvom Republike Slovenije.

Radioaktivnost

Utjecaj radioaktivnog zračenja iz nuklearnih elektrana je 1000 puta manji od zračenja iz prirodnog okruženja. Sigurnost od zračenja iz elektrane je zajamčena. U slučaju možebitne nesreće u NEK-u niz uzastopnih fizičkih pregrada spriječio bi prodor radioaktivnosti u okoliš.

Zagrijavanje rijeke Save

Jedan je od utjecaja NEK-a na okoliš i zagrijavanje rijeke Save za nekoliko stupnjeva. Savska voda u kondenzatoru, bez izravnog doticaja ili miješanja, ohladi paru i pretvara je u vodu, koju crpke vraćaju u parogeneratore. U sekundarnom sustavu voda je demineralizirana i vrlo čista, stoga nije poželjno miješanje sa savskom vodom. Naime, pri pretvaranju toplinske energije u električnu, zbog prirode fizikalnog procesa, nije moguće iskoristiti svu toplinu. Stoga dio te topline sa zagrijanom vodom prelazi u rijeku Savu.

Program razgradnje predviđa redoslijed i opseg tehnoloških postupaka za razgradnju sustava i struktura te odlaganje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada nakon završenog pogona NEK-a. Procijenjeni su i troškovi razgradnje.

Program razgradnje NEK-a prvi put je izrađen 1996. godine. Na osnovi praćenja međunarodnih projekata razgradnje i usporedbe iskustava povremeno se nadograđuje.

Godine 2020. Međudržavno povjerenstvo, koje prati provođenje odredaba Međudržavnog ugovora, potvrdilo je treću reviziju programa.

Prema načelu da troškove pokriva generacija koja ima koristi od proizvodnje u nuklearnim elektranama članovi društva GEN energija i HEP – Hrvatska elektroprivreda) moraju uplaćivati određen iznos od svakog megavatsata proizvedenog u NEK-u u Sklad za financiranje razgradnje NEK-a in odlaganje radioaktivnog odpada iz NEK-a odnosno u Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško.